NAJNOVIJE

Kako bujne voćke mogu više da rode?

Poznato je da bujne(robusnije) voćke ne zameću previše plodova jer hranlhive sokove usmeravaju u rast ramenih vodećih grana. To se, međutim, može sprečiti odgovarajućom rezidbom i povijanjem grana, kao i balansiranim đubrenjem.

Bujne voćke koje se odlikuju brzim i preteranim rastom formiraju znatno manje plodova od onih prosečnog rasta. I one, međutim, mogu redovno i obilno da rađaju ali je potrebno da im se bujnost smanji „parenjem“ kore i prstenovanjem stabala.

Da bi voćna stabla mogla da formiraju cvetne pupoljke, mora u njihovim tkivima da postoji fiziološka ravnoteža između ugljenohidratne hrane koja se stvara u lišću i mineralnog azota kojim se voćke đubre. Pri obilnom đubrenju azotom ili pri oštroj rezidbi voćke rastu preterano bujno, a rodnost slabi ili izostaje. Ima više načina da se obuzda bujnost.

Rezanje kore u obliku prstena obavlja se krajem aprila

Prstenovanje se obavlja na stablu ili ramenim granama, u zavisnosti od njihove debljine. Obično se na oko desetak centimetara ispod prve ramene grane na stablu, ili na ramenim granama pri osnovi izreže u obliku prstena širine od pola do jednog centimetra, što zavisi od prečnika stabla ili ramene grane. Najbolje vreme za prstenovanje je krajem aprila.

Pomažu i pojasevi oko donjeg dela stabla

Za poajeseve se može upotrebiti meki lim, automobilska guma ili dvostruki ter-papir. Pojasevi se stavljaju običnopri dnustabla i to posle kretanja vegetacije.

„Pre upotrebe zaseku se krajevi pojaseva, pa onda stave na deblo i žicom dobro stegnu na dva mesta. Pojasevi otežavaju ili potpuno prekidaju strujanje hranljivih sokova kroz stablo. Već u toku leta se može uočiti zadebljanje stabla iznad pojasa, zato što ugljenohidratna hrana ne može u potpunosti da prođe iz krune u korenov sistem. To utiče na smanjenje bujnosti i ujedno na masovnije formiranje cvetnih pupoljaka. Ovi pojasevi se uklanjaju čim zadebljanje stabla dostigne granicu urastanja veze pojasa u koru stabla“, objašnjava dipl.inž. voćarstva Aleksandar Antić iz Kruševca.

Prolećno parenje (zasecanje) kore stabla i ramenih grana

Parenjem kore i ramenih grana, takođe se smanjuje bujnost i uspostavlja redovna rodnost voćaka. Kora se pari u proleće (mart, april) oštrim nožem i to počev od osnove skeletnih grana pa naniže. Kad se napravi zarez od 30 do 40 cm, kora se nožem podigne, pa se posle dva-tri nastavi parenje, ali ne u produžnom pravcu, već desno ili levo od prvog zaseka. Tako se radi sve do korenovog vrata, odnosno do zemlje.

Sa severne strane debla, kao i s gornje strane ramenih grana, koru ne bi trebalo pariti, jer će teško da zaraste.

I savijanje grana povećava rodnost

Najednostavniji način za povećanja rodnosti bujnih voćaka je – savijanje grana. Prvo se poviju veće i jače, zatim slabije i tanje grane, koje se vezuju za susedne niže grane. Deblje grane se najčešće savijaju pomoću težeg kamena, koji se privežu za granu konopcem ili žicom. Grane na mlađim voćnim stablima se povijaju pomoću specijalnih metalnih i plastičnih kuka i štipaljki, koje se mogu nabaviti u poljoprivrednim apotekama.

 

Miodrag  Palić

 

Želimo da čujemo vaše mišljenje

Ostavite komentar