NAJNOVIJE

U Srbiji 0,4 odsto, a evropski prosek i do 6 odsto

Beograd – U Srbije je tek 0,4 odsto zemljišta pod organskom proizvodnjom, za razliku od evropskog proseka od pet do šest odsto.

Izvoz takvih proizvoda svega oko 20 miliona evra godišnje, što je vrednost izvoza konvencionalnog smrznutog voća jedne kompanije iz Srbije, kažu u Privrednoj komori Srbije.

U Ministarstvu poljoprivrede navode da u Srbiji postoji potencijal za razvoj organske proizvodnje s ozbirom da je sedam odsto površina zaštićeno zemljište, idelano za takvu vrstu proizvodnje, dok proizvođači ocenjuju da nema uspeha bez znatne podrške države u toj oblasti.

Direktor sektora poljoprivrede PKS Veljko Jovanović rekao je da je organsko tržište u Srbiji na nivou statističke greške, te da nije povoljno za domaće proizvođače zbog velike razlike u ceni između konvecionalnih i organskih proizvoda i male kupovne moći stanovništva.

Jovanović je novinarima na međunarodnoj konferenciji o organskoj proizvodnji „Organska proizvodnja u Srbiji – s prirodom iz ljubavi“ rekao da se nažalost domaći proizvođači bave primarnom biljnom proizvodnjom, najviše žitaricama.

„To nije dobar znak jer to znači da smo najviše ipak sirovinska baza, a trebalo bi da raste onaj deo koji se odnosi na potencijalnu preradu“, rekao je Jovanović.

On, međutim, ističe da je dobro što svaki domaći proizvođač može ipak da nađe tržište za sebe, te da raste broj individualnih proizvođača u Srbiji koji se bave organskom proizvodnjom.

Jovanović je rekao da su kroz program koji PKS sprovodi uz podršku Nemačko-srpske razvojne saradnje (GIZ) nedavno ostvareni kontakti domaćih proizvođača sa kupcima iz Nemačke, te da domaće kompanije sada očekuju i konkretne ugovore.

Navodi da je tržište organskih proizvoda u svetu tržište koje najbrže raste i beleži konstantan i stabilan rast, a njegova vrednost u Nemačkoj iznosi devet milijardi evra što je više nego u SAD, dok je u pojedinim zemljama Evrope izmedu 20 i 30 odsto površina pod organskom proizvodnjom.

Najviše šansi domaći proizvođači imaju na tržištu EU i to zbog njegove blizine, Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU i potreba evropskog potrošaca, kaže Jovanović.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Velimir Stanojević naveo je da organskoj proizvodnji u Srbiji pogoduju klimatski i zemljišni uslovi, te da velika domaća gazdinstva obrađuju sve veće površine, a farmeri uzgajaju sve veći broj stoke.

„Napredovali smo, ali daleko smo od onoga gde možemo da budemo s ozbirom na potencijale“, kaže Stanojević i dodaje da Ministarstvo nastoiji da promoviše organsku proizvodnju, te da postoji ogroman potencijal za njen razvoj koji iz godine u godinu raste jer domaća velika gazdinstva obrađuju sve veće površine.

Tomislav Knežević iz GIZ-a rekao je da je pre osam godina u Srbiji pod organskom proizvodnjom bilo oko 6.000 hektara, dok je danas više od 15.000 hektara, a da je broj proizvođača u tom periodu sa 1.000 povećan na više od 3.500.

Knežević je naveo da je fokus u poslednje dve godine na konkretnoj saradnji sa proizvođačima i podršci izvozu, kao i povezivanju srpskih i nemačkih kompanija.

Kada je reč o digitalizaciji poljoprivrede u Srbiji, Knežević kaže i da je prošle godine razvijen softver za praćenje organske proizvodnje, te da je na šest lokacija u Srbiji više od 1.000 proizvođača preuzelo aplikaciju na mobilnom telefonu.

Naveo je da je Namačka najveći bilateralni donator Srbije sa razvojnom pomoći od 1,8 milijardi evra od 2000. godine, te da je prepoznala globalne trendove i potencijale Srbije i radila na kreiranju uslova za organsku proizvodnju u Srbiji.

Izvršna direktorka IFOAM-a Luis Lutiholt ocenila je da je dobro što je PKS počela da organizuje konferencije koje okupljaju organske proizvođače, te navela da je organska poljoprivredna povoljna za razvoj Srbiije i njenih ruralnih područja, a istovremeno doprinosi i razvoju turizma.

Za organsku proizvodnju je navela da može da bude odlično sredstvo i za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja koje je definisala Vlada Srbije.

Vladimir Babić iz kompanije koja se organskom proizvodnjom bavi od 2012. i to danas na 2.000 hektara kaže da 95 odsto proizvoda – žitarica i uljarica, izvozi kao sirovinu uglavnom na tržište zapadne Evrope, mahom u Švajcarsku, a očekuje i izvoz na rusko tržište do kraja godine.

„Organska proizvodnja je veliko iskušenje za proizvođače i bez ozbiljne podrške države zaista nije realna“, kaže Babić i dodaje da poznaje veliki broj proizvođača koji izlazle iz te proizvodnje zbog nedostatka pomoći države.

(b92)

Želimo da čujemo vaše mišljenje

Ostavite komentar